Sadržaj:
World Wide Web, ili skraćeno Web je danas jedan od najpopularnijih mehanizama za desiminaciju informacija među ljudima. Pomoću web-a možemo prezentirati informacije koje se sastoje od reči, slika, video i audio zapisa - i sve to bez dodatnog softvera koji korisnik mora da instalira na svom računaru - dovoljno je da ima bilo koji web pretraživač (Internet Explorer, Firefox, Chrome, Opera i sl.)
Pored toga što putem Web-a ljudi mogu da primaju informacije, oni mogu i da kreiraju sopstvene web stranice i da na taj način oni postaju izvor informacija za druge. Kreiranje Web stranica je veoma jednostavno ako savladate nekoliko osnovnih HTML komandi. U ovom kratkom tutorijalu biće brikazane osnovne HTML komande.
Za kreiranje web stranica mogu se koristiti razni HTML editori kao što su Microsoft Visual Web Developer i FrontPage, Adobe Cold Fusion i Dreamweaver i sl. U ovom tutorijalu ćemo se baviti HTML komandama i pisanjem HTML koda bez upotrebe specijalizovanih editora. Za programiranje HTML stranica biće vam potreban samo neki prost editor teksta (NotePad ili WordPad, na primer)
Kada znamo URL adresu, onda u našem pretraživaču unesemo tu adresu i posle kratkog vremena sadržaj web stranice će se pojaviti na našem ekranu.
Na primer, da pristupite web stranici koja sadrži ovaj tutorijal ptorebno je da znate sledeći URL:
http://osnove-programiranja.com/prirucnici/osnove_html.htm
Na primer da napravite naslov dokumenta koristite sledeći opis:
<title>Moj prvi HTML Dokument</title>
Uočite ova dva taga, <title> i </title> između kojih se nalazi tekst naslova dokumenta. Vidite da se tag završetka razlikuje od taga početka po kosoj crti (/).
HTML tagovi nisu osetljivi na velika i mala slova ( URL jeste osetljiv). U većini slučajeva (osim kod formatiranog teksta) HTML ignoriše blanko znake i prazne linije. Međutim, pogodno je da kada pišete HTML kod stavljate prazne linije zbog lakše čitljivosti kada budete želeli da ažurirate HTML kod.
<html> tag se obično postavlja na početak dokumenta, kao prva naredba za pretraživače. Na kraju dokumenta postavlja se tag završetka </html> . Između ova dva taga nalaziće se svi ostali tagovi kao i sam sadržaj dokumenta.
Zaglavlje se opisuje između tagova <head> i </head>.
Sada možemo dati primer dokumenta koji sadrži zaglavlje u kojem je definisan naziv dokumenta tagovima <title> i </title>:
<html> <head> <title>Moj prvi HTML dokument</title> </head>
<title>Moj prvi HTML dokument</title>
Naziv dokumenta, pošto se nalazi u zaglavlju, neće biti prikazan na ekranu,
ali će se pojaviti u na raznim drugim mestima (na vrhu prozora, u bukmark-u
stranica i sl.)
<body> se nalazi odmah nakon zaglavlja (head tagova). Tipična web stranica može izgledati ovako:
<html> <head> <title>My First HTML Document</title> </head> <body> Ovde se nalazi sadržaj vašeg dokumenta: tekst, slike, grafika itd. </body> </html>
<h1>Ovoje naslog sa h1 tagom</h1>
Na primer:
<pre>ovo je jedan primer pre-formatizovanog teksta</pre>On će se na ekranu pojaviti u sledećem obliku::
ovo je jedan primer pre-formatizovanog teksta
Postoji i tag za podvlačenje teksta, ali se obično ne koristi jer se linkovi takođe prikazuju kao podvučeni (o tome nešto kasnije).
Ne možete koristiti istovremeno oba taga (za bold i za italic). Ako greskom to pokušate onaj poslednji unet će biti primenjen.
Bold i itali se javljaju u dva oblika: fizičkom i logičkom i možete koristiti oba prema vašoj želji. Upotreba ovih tagova vidi se u sledećim primerima:
Kada koristite liste prazna polja između "bulita" ili brojeva se automatski dodaju i mogu biti različiti od pretraživača do pretraživača.
Liste bez rednih brojeva
Liste bez rednog broja počinju tagom <ul> iza koga slede linije teksta koje se označavaju tagom <li>. Lista se završava tagom </ul>.
Evo jedne liste bez rednih brojeva:
<ul> <li> linija 1 <li> linija 2 <li> linija 3 </ul>
A evo kako će to izgledati na ekranu:
Evo kako napravili gornju listu, ali sada sa rednim brojem ispred svake linije:
<ol> <li> linija 1 <li> linija 2 <li> linija 3 </ol>
A evo kako će to izgledati na ekranu:
Definicione lsite vam omogućavaju da pravite strukturirane liste bez "bulita" i rednih brojeva. Evo primera:
<dl> <dt> Ovo je jedan pojam <dd> Ovo je njegova definicija <dd> ovo je druga definicija <dt> Ovo je drugi pojam <dd> Ovo je njegova definicija </dl>
Ova lista će izgledati ovako na ekranu:
Na kraju, evo jednog primera koji pokazuje složenu list, gde se unutar jedne liste nalaze druge liste.
<ul> <li> podatak 1 <ul> <li> ugnježden podatak 1 <li> ugnježden podatak 2 </ul> <li> podatak 2 <ul> <li> ugnježden podatak 1 <li> ugnježden podatak 2 </ul> <li> podatak 3 <ul> <li> ugnježden podatak 1 <li> ugnježden podatak 2 </ul> </ul>A evo kako će to izgledati na ekranu::
<blockquote>Tekst koji se želi prikazati kao navod</blockquote>Da ponovo istaknemo, blok navodu će biti dodata leva i desna margina kako bi se razlikovao od ostatka teksta u dokumentu.
<center>Ova rečenica je centrirana</center>
što će na ekranu izgledati ovako:
<center> tag automatski dodaje novu liniju na kraju teksta koji je centriran.
Horizontalna linija će biti prikazana ovako:
Evo primera korišćenja address taga:
<address> Osnove HTML-a / Milan Popovic / milan.popovic@bbs.edu.yu </address>A na ekranu će to izgledati ovako:
Komentari imaju sledeći oblik:
<!-----Ovo je komentar koji se neće pojaviti u pretraživaču----->Komentar se može nalaziti i u više linija kao u sledećem primeru:
<!----Ovaj komentar se takođe neće videti u pretraživačima iako je postavlje u dve linije--->
<strike>Ovaj tekst će biti precrtan</strike>Na ekranu pretraživača to će izgledati ovako:
Ovaj tekst će biti precrtan
<a href="http://www.osnove-programiranja.com/">Osnove programiranja</a>
Tekst koji se nalazi između <a> i </a> tagova ("Osnove programiranjal") je tekst na koji korsinik treba da klikne kako se otvorila nova URL adresa ( http://www.osnove-programiranja.com/ ).
Evo šta je značenje pojedinih elemenata pri linkovanju:
<a -- označava početak linka href -- označava "hypertext reference" http://www.osnove-programiranja.com/ -- ovo je URL dokumenta na koji se povezujemo Osnove programiranja -- the text that will appear and be clickable /a> -- kraj linkaDakle, sve što vam je potrebno da vaš dokument povežete sa nekim drugim dokumentom jeste URL adresa tog drugog dokumenta.
Evo kako bi to psotigli:
Najpre na početku četvrtog paragrafa definisemo vezu (anchor, sidro):
<a name="vazno">Prva rečenica iz četvrtog paragrafa</a>A onda na vrh našeg dokumenta posatvimo link
<a href="#vazno">Link na vaznu napomenu</a>Znak # koji se pojavljuje u linku zapravo pokazuje pretraživaču da treba da ostvari vezu unutar istog dokumenta, a ne da ide na drugu URL adresu (kao kod povezivanbja sa drugim dokumentima).
Kao prvo, potrebno je da postavite vezu (anchor, sidro) u dokument na koji se povezujete (drugiDokument.html). Da to uradite, idete na drugi paragraf tog dokumenta i napravite vezu, recimo ovako:
<a name="drugiparagraf">some text</a>Sada, da bi kreirali link na ovu vezu u vašem prvom dokumentu, idete na mesto u dokumentu sa kojeg želite da ostvarite link napravite link na sledeći način:
<a href="drugiDokument.html#drugiparagraf">Vazna napomena</a>Korisnik će primetiti da je tekst "Vazna napomena" naglašen i da predstavlja link. Ako na njega klikne dobiće na ekranu drugi paragraf iz drugog dokumenta.
Isti se koncept koristi i za adresiranje na internetu pomoću URL adresa. Ako se dokumenti koje povezujemo nalaze u istom folderu (direktorijumu) nije potrebno da saooštavano celu adresu. Na primer:
<a href="drugi_dokument.html">Idi na sledeću stranu</a>
Ovo će vas linkovati na drugi_dokument.html koji se nalazi u istom folderu kao i dokument koji ga poziva.
Možete se linkovati i na druge susedne foldere, kao u ovom primeru:<a href="../treci_dokument.html">Idi na treću stranu</a>Ovo će vas linkovati na dokument koji se nalazi u folderu za jedan nivo višem od trenutnog foldera.
Preporučuje se upotreba relativnog linkovanja kad god je to moguće, jer to olakšava manipulaciju vašim stranicama.
Prva stvar kada želite da koristite slike jeste da ih sami kreirate ili locirate na internetu. Postoji na hiljade "public domain" (slobodnih za korišćenje) na internetu. Vi ih mozete preuzeti, konvertovati u .gif format (ako su u nekom drugom formatu). Da vas podsetimo, možete koristiti samo slike koje ste sami napravili, ili za čije korišćenje imate dozvolu.
<img src="path or URL of image file">
Na primer, <img src="http://osnove-programiranja.com/img/NET048.jpg">
Ovde "img src" označava izvor slike sa URL adresom gde se slika
nalazi. U ovom slučaju slika NET048.jpg se nalazi u folderu img na web
serveru osnove-programiranja.comi
Ako se slika nalazi u istom folderu gde se nalazi i sam dokument, tada nije potrebno zadavati celu URL adresu, već samo ime fajla koji sadrži sliku.
Na primer ako imate sliku "mojaslika.gif" u istom folderu sa dokumentom dovoljno je da napišete:
<img src="mojaslika.gif">
Na primer:
<img src="http://www.osnove-programiranja.com/img/NET048.jpg" align=right>Ova slika se koristi kao ilustarcija. Pošto ovde iammo align=right tag, tekst će se nalaziti sa strane umesto ispod slike.<br clear=right>
Na primer,dodavanjem atributa hspace=20 biće dodato20 piksela levoj i desnoj margini slike.Atribut vspace= dodaje margine na vrh i na dno slike .
Primer:
<img src="http://www.osnove-programiranja.com/img/NET048.jpg" align=left hspace=20>Ova slika se koristi kao ilustarcija. Pošto ovde iammo align=right tag, tekst će se nalaziti sa strane umesto ispod slike.<br clear=right>
Postoje još neki atributi za slike, ali ovde se njima nećemo baviti.
<img align=middle alt="Ilustracija" src="http://www.osnove-programiranja.com/img/NET048.jpg">
Na primer:
<a href="http://www.osnove-programiranja.com/"> <img src="http://www.osnove-programiranja.com/img/NET048.jpg"></a>Kao što vidite, <img src> tag je unutar <a href></a> taga. Kada je neka slika link, ona će imati oko sebe jedan plavi okvir kojim se pokazuje da je slika link. Kada user klikne na sliku povezaće se na željeni dokument, isto kao kada je kliknuo na tekst koji je označavao neki link.
Tabele se kreiraju pomoću <table> taga. Tabele se dele u redove (rows) pomoću taga <tr>, a svaki red se sastoji od jedne ili više ćelija podataka (data cells) pomoću taga <td>. Ćelije tabele mogu da sadrže tekst, sliku, listu, paragraf, formu, horizontalnu liniji, pa čak i novu tabelu (tabela u tabeli).
Evo jednog primera tabele:
<table border="1"> <tr> <td>red 1, ćelija 1</td> <td>red 1, ćelija 2</td> </tr> <tr> <td>red 2, ćelija 1</td> <td>red 2, ćelija 2</td> </tr> </table>
Ovako bi gornja tabela izgledala u pretraživaču:
red 1, ćelija 1 | red 1, ćelija 2 |
red 2, ćelija 1 | red 2, ćelija 2 |
HTML forma je deo dokumenta koji u sebi može da sadrži elemente forme kao što su razna polja za unos potataka, razne vrste dugmića za pokretanje akcije i sl.
Forma se kreira tagom <form> a pojedinačni elementi forme tagovima <input>.
Evo jednog jednostavnog primera forme koja sadrži dva elementa:
<form> <input> <input> </form>
U pretraživaču bi to izgledalo ovako:
Tag <form> i tagovi <input> mogu imati niz atributa koji ih pobliže definišu.
Posmatrajmo slededeći primer:
<form> Ime : <input type="text" name="ime"> <br> Prezime: <input type="text" name="prezime"> </form>
U pretraživaču će to izgledati ovako:
Tag <input> se koristi i za definisanje dugmića (buttons) koji imaju različite oblike i upotrebu.
Akciono dugme
Akciono dugme se koristi za pokretanje neke akcije, recimo brisanje svih polja u formi, startovanje nekog javsript programa i sl.
Akciono dugme se kreira na način prikazan u sledećem primeru:
<form>
<input type="button" name="dugme" value="Start"
onClick="Akcija">
</form>
Ovako bi to izgledalo u pretraživaču:
Radio dugme
Radio dugme se koristi kada želite da pravite izbor između malog broja opcija kao u sledećem primeru.
<form> <input type="radio" name="pol" value="muski"> Muski <br> <input type="radio" name="pol" value="yenski"> Yanski </form>
Ovako to izgleda u pretraživaču::
Uočite da samo jedna od dve opcije može biti odabrana kada kliknete na dugme.
Checkbox dugme
Checkbox dugme se koristi kada želite da odaberete jednu ili više opcija iz nekog manjeg skupa kao što to pokazuje sledeći primer:
<form> Šta sve imam? Imam bicikl: <input type="checkbox" name="vozilo" value="Bicikl"> <br> Imam auto: <input type="checkbox" name="vozilo" value="Auto"> <br> Imam avion: <input type="checkbox" name="vozilo" value="Avion"> </form>
A evo kako bi to izgledalo u pretraživaču:
Uočite da kod checkbox dumića možete da birate više od jedne opcije (za razliku od radio dugmića gde birate samo jednu opciju).
Slanje sadržaja forme serveru
Forme se najčešće koriste za slanje podataka ka serveru. Za slanje podatka se koristi dugme tipa "submit" a u tagu <form> se dodaje atribut "action" kojim se definiše koji će program na serverskoj strani preuzeti poslate podatke. Atributom "method" definiše se metod slanja podataka koji može biti "get" ili "post".
Evo primera:
<form name="input" action="http://osnove-programiranja.com/vezbe/login.php" method="get"> Korisnik: <input type="text" name="korisnik"> <input type="submit" value="Submit"> </form>
Ovako to izgleda u pretraživaču:
Ako sada u input polje ukucate niz slova i kliknete na dugme "Submit" pretraživač će poslati vaš podatak serveru na kojem će se aktivirati program login.asp koji će preuzeti poslati podatak i sprovesti odgovarajuću akciju.
Using HTML color codes for web site background color:
Using HTML color codes for setting font/text color:
Using HTML color codes for table background color:
Using HTML color code for link color: